Testament (the-vesijetu), njegova pravila i odredbe u islamu (1)

Volja je veoma stara pojava, poznato je od davnina. Oporuka je postojala i među Grcima, Rimljanima, Kineski, stari Egipćani itd.. Primijenjena je i na Arape u vrijeme neznanja.

U nekim epohama volja se koristila u loše svrhe i za nepravdu. Kod Rimljana je glava porodice imala pravo na to, kroz volju, da radi sa svojim bogatstvom kako želi, bez ikakvih uslova, da ostavi testament strancima i liši svoju djecu prava na nasljeđivanje. onda, Kasnije, djeca su dobila pravo nasljeđivanja četvrtine imovine, pod uslovom da su se dobro ponašali sa svojim roditeljima. Za Arape, u vreme neznanja, samo za hvalisanje i eksponiranje ostavili su volju strancima, dok su ih rođaci ostavili siromašne i siromašne. kako god, Kasnije, Islam je poboljšao i uredio sudbinu volje na pravedan i zaslužan način. sigurno ćeš biti prognan", i prije nego što je pravo nasljeđivanja zakonski uređeno, prisilio je bogate ljude da svo svoje bogatstvo zavještaju roditeljima i rođacima. Uzvišeni Allah kaže: „Kada se smrt približi bilo kome od vas, ako ostavi bogatstvo iza sebe, testament (vasijeti) za roditelje i rodbinu postali ste obaveza, ali kao. to je u redu. Za one koji su pobožni, ovo je zadatak koji traži da se ispuni". (El Bekare, 180)
Kasnije, sa objavom sure En-Nisa, detaljno, definisano je pravo nasljeđivanja, a zakonski oporuka uslovljena je sa dva bitna uslova:
1. Da neće biti prepuštena nasljednicima. Muhamedi a.s. rekao je: nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama (nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama), nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama. (Abu Dawud, nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama, nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama, nemuslimanski život zaštićen u islamskim zemljama).
2. Da oporuka nije veća od jedne trećine imovine, jer je Muhammed, a.s., rekao Saadu ibn Ebi Vakasu: „Daj treću, iako je to mnogo. Bolje je ostaviti svoje potomke bogatima, umjesto da ih ostavi siromašnim, prositi od vrata do vrata". (Buhari i Muslim)(1)
Norme i odredbe šerijata su one koje su obavezale i na jasan i detaljan način definisale sistem nasljeđivanja., i jasno identifikovali korisnike ovog sistema, bez intervencije volje i želje ostavioca ili njegovih potomaka. kako god, imajući u vidu da je ostavilac vlasnik bogatstva koje je trudom stekao i stekao, mudrost Uzvišenog Allaha je dovela do toga da se ova obaveza i ova odlučnost odnose na samo dvije trećine bogatstva, dok jedna trećina ostaje na raspolaganju ostaviocu da sa njim postupa po svojoj volji i želji. Da pokloni taj dio imovine kome hoće od onih koje ima rodbinu (razbaštinjeni), prijatelju, prijatelji, koji su siromašni itd.. Da nadoknadi sve propuste koje je napravio tokom svog života i zasluži nagradu Uzvišenog Allaha izdvajajući je za dobra djela iu interesu islama i muslimana općenito. Testament u jednom pogledu liči na instituciju nasljeđivanja, zbog činjenice da se njegovo sprovođenje odvija tek nakon smrti ostavioca. Testament je jedan od mehanizama koji upotpunjuju i reguliraju društveni poredak u islamu.

Mudrost volje

Kao i svako dobro djelo, volja takođe ima svoju vrednost i važnost. Preko njega se postiže dobro i korist na ovom svijetu, a postiže se i nagrada na onom svijetu. Veze sa rodbinom održavaju se putem testamenta (razbaštinjeni), siromašnima se pomaže, potrebe potrebitih su zadovoljene, otklanjaju se poteškoće slabih itd.. Putem volje čovjek čini dobra djela, što ranije nije imao prilike.

Značenje volje

Testament u etimološkom smislu riječi znači red (autorizacija) drugog da uradi nešto tokom života ili posle smrti (ostavioca). Takođe, reč testament takođe znači davanje imovine nekom drugom. u međuvremenu, u terminološkom smislu islama, riječ volja označava određenu količinu imovine, kada smo poslali destruktivni vetar, dobrovoljno, postaje vlasništvo ostavioca nakon smrti ostavioca.(2) Oporuke mogu biti materijalno-konkretne stvari i neopipljive stvari, koji se mogu koristiti.

Zakonodavstvo testamenta

Oporuka je ozakonjena različitim argumentima iz Kurana, obrezivanje, idžma i zdrav razum.

Argumenti iz Kurana

Uzvišeni Allah kaže (shih, El Bekare, 180). U početku je oporuka bila obaveza da se ostavi roditeljima i rođacima. Zatim je ovaj ajet poništen ajetima o nasljeđu u suri Nisa, odnosno zabranjena je samo oporuka za nasljednike. Isto tako, Uzvišeni Allah kaže u suri Nisa: “(ovo pravo nasleđa postaje) nakon izvršenja testamenta (vasijeti) da je otišao i nakon što je dug ispran" (En-Nisa, 11) i "nakon izvršenja oporuke koju ste odredili ili duga" (En-Nisa,12)
Zadnja dva stiha spominju nasljeđe kao pravo koje se primjenjuje nakon izvršenja testamenta i nakon pranja duga. Za, prvo se izvršava testament, a zatim se dijeli nasljedstvo. Vrijedi to spomenuti, iako se dug spominje iza testamenta, mora se okupati prije izvršenja oporuke. Aliu r.a. rekao je: "Stvarno čitaš ovaj stih"(ovo pravo na nasleđe postaje) nakon izvršenja testamenta (vasijeti) da je otišao i nakon što je dug ispran", ali Muhammed a.s. presudio da se dug mora isplatiti prije izvršenja testamenta". (Tirmizi)

Argumenti iz Sunneta

Kur Muhamedi a.s. otišao da posjeti Sa'da ibn Abi Waqasa, koji je bio bolestan u Mekki, rekao je Muhamedu: O Allahov Poslaniče, Imam puno bogatstva i samo jednu ćerku, koja me nasljeđuje. Da li mi je dozvoljeno da ih doniram? 23 bogatstva"? Profeti a.s. ja to: ”jo”. ponovo upita Sadie: "Šta ako dam pola bogatstva"?! Profeti a.s. odgovori mu: ”jo”. Sadi e pyeti: "Šta ako dam samo 13."? Ovaj put Poslanik, a.s. odgovori mu: „Da dam trećinu, iako je to mnogo. Bolje je ostaviti svoje potomke bogatima, umjesto da ih ostavi siromašnim, prositi od vrata do vrata". (Buhari i Muslim) Isto tako Muhammed, a.s. rekao je: “To nije fer za muslimana, koji ima šta da ostavi u amanet, da treba da provede više od dve noći a da mu ne napiše testament". (Buhari i Muslim)(3)

Idžmin argument

Svi muslimanski učenjaci su se složili da je testament (vasijeti) dozvoljeno je i po ovom pitanju nema razlike.

Logičan argument

Potreba ljudi koji, kroz volju, da uvećamo dobra djela i da se približimo Uzvišenom Allahu. Testament omogućava ostvarenje dobrih djela, koje ranije nisu urađene.

Vrste volje

Prema islamskim učenjacima, volja može biti: jum (obavezan), licit (dozvoljeno), mustahab (svidjelo mi se), makruh (mrzeo) dhe haram (zabranjeno).

Wajib će (obavezan)

Oporuka je vadžib u slučajevima kada ostavilac ima obaveze prema drugima, i, Darkutni, testament za pranje dugova u novčanim vrijednostima ljudima, koji nisu napisani ni u jednom dokumentu, kojim se dokazuje vlasništvo i povjerilac. Isto tako, oporuka je vadžib kada osoba ima obaveze prema Allahu. P.sh., ako osoba nije ispunila svoje materijalne obaveze prema Uzvišenom Allahu, kao zekat, Hadž ili bilo kakvo iskupljenje (naknada za kršenje bilo koje obaveze u islamskom šerijatu).(4) U takvim slučajevima, ostavilac ima obavezu ostaviti testament kako bi se zekat dao od njegove imovine, izvršiti pokoru itd..
U takvim slučajevima neophodna je volja i, u slučaju neizvršenja obaveza, ostavilac se smatra grešnikom. Ovo je ako je otac djeteta živ u trenutku ostavljanja testamenta, u slučaju da ostavilac ima obaveze vezane za prava na ljude i prava prema Uzvišenom Allahu, a ostavljeni testament u vrijednosti jedne trećine njegove imovine nije dovoljan da isplati sve ove obaveze, tada se prioritet daje otplati obaveza vezanih za ljudska prava. Ako je ostavilac pristupio obavezi hadža i zekata, a testament u vrijednosti jedne trećine njegove imovine nije dovoljan da ispuni obje obaveze, tada hadž ima prednost nad zekatom, oba imaju prioritet
do pokore.(5)

Testamenti mubah (dozvoljeno)

Mubah je oporuka koja ne prelazi jednu trećinu imovine. Licit (dozvoljeno) to je i testament bogatih, bili rođaci (razbaštinjeni) ili udaljeni.

Mustahab testament (svidjelo mi se)

Ako neko poseduje mnogo bogatstva, mustehab je ostaviti nešto od svog bogatstva u oporuci. Treba znati da mustehab (svidjelo mi se) to je oporuka koja je manje od jedne trećine zaostavštine, bez obzira da li su naslednici bogati ili siromašni. Mustahab (svidjelo mi se) to je testament rodbini (razbaštinjeni) i za potrebite. Također mustehab je oporuka koja je posvećena dobrim djelima.

Odvratan testament (mrzeo)

Mekruh je volja ostavljena ljudima koji su grešnici. Kao dobro, Oporuka je mekruh ako ostavilac ima malo imetka, a njegovi nasljednici su siromašni i siromašni.

Testamenti haram (zabranjeno)

Haram (zabranjeno) je zavjet ostavljen za ostvarenje grijeha kao npr. ostaviti oporuku za kupovinu ili proizvodnju alkoholnih pića, testament utapanja, ubistvo itd.. Haram je i volja koja je ostavljena za realizaciju štetnih projekata, koje imaju za cilj uništenje morala i izopačenost društva uopšte.
Zabranjeno (haram) je ostaviti testament nasledniku, Muhamedi a.s. rekao je: "Ne postoji testament za nasljednika". Kao dobro (haram) to je i oporuka koja je više od trećine imovine.(6)
Muhamedi a.s. rekao je: „Daj treću, Svrha volje je da se nadoknadi svaki propust tokom života osobe, kao i da se dobije nagrada od Uzvišenog Allaha.. Ovo je ako je otac djeteta živ u trenutku ostavljanja testamenta, ako je zaveštano više od jedne trećine imovine, a to dozvoljavaju nasljednici, onda je ta volja ispunjena. A ako to nasljednici ne dozvole, tada se testament vraća na granicu jedne trećine ostaviočeve imovine, što je više od trećine nije realizovano. Vrijedi i to napomenuti, testament za nasljednika može se izvršiti samo ako drugi nasljednici to dozvole. Zabranjeno (haram) to je i testament koji ima za cilj da ošteti nasljednike. Uzvišeni Allah kaže: (shih: En-Nisa, 12).

(slijedi)

1) El-Fikh el-Islami ve ediletuhu, prof.dr.Vehbet Ez-zuhejli, v.10, f.7438-7439, bot.4.2002, Darul Fikr,Dimeshk.
2) Da tamo, f.7440.
3) Navedeni hadis ne znači definiciju ostavljanja testamenta u roku od dvije noći. Svrha hadisa je da vas ohrabri da ostavite oporuku.
4) Bedaius-Sanaiu fi ertip esh-Sherai, Kaže da je testament slična nasljeđu u pogledu vlasništva, v.10, f.472- 473, Kaže da je testament slična nasljeđu u pogledu vlasništva, Kaže da je testament slična nasljeđu u pogledu vlasništva.
5) Na ovaj način, Na ovaj način, f.796, Na ovaj način, Na ovaj način, Beirut.
6) El-Fikh el-Islami ve ediletuhu, prof.dr.Vehbet Ez-zuhejli, v.10, f.7445.

gospodin. Fitim Gashi